Početna > Planiranje trudnoće > Koji dodatak prehrani odabrati?

Koji dodatak prehrani odabrati?

Koji dodatak prehrani odabrati? 

 

Unošenje dovoljnih količina ključnih nutrijenata nije važno samo tokom trudnoće nego je neophodna briga o njihovom pravilnom unosu obavezna već tokom perioda planiranja trudnoće. Budući da se potrebe za nekim ključnim hranljivim tvarima u trudnoći značajno povećavaju, čak i do 100%, trudnicama je teško zadovoljiti ih samo pravilnom prehranom. Dakle, uključivanje dodataka prehrani (suplemenata) u dnevnu rutinu tokom planiranja trudnoće, zatim trudnoće i za vrijeme dojenja je vrlo važno za zdrav razvoj bebe i opštu dobrobit majke. 

Trudnoća je period intenzivnog fetalnog rasta i razvoja, kao i značajnih fizioloških promjena organizma majke. Adekvatan unos mikro i makronutrijenata od izuzetnog je značaja za podršku ovim procesima. Neodgovorajući unos namirnica – kako pretjerani, tako i nedovoljan može dovesti do pojave pojedinih kongenitalnih anomalija, povećanog rizika za pojedine komplikacije trudnoće, kao i trajnih promjena fetalnog metabolizam koje mogu doprinijeti povišenom riziku od različitih bolesti u djetinjstvu i odraslom dobu. Fetalno okruženje može izazvati epigenetske promjene, sa posljedičnom izmjenjenom ekspresijom gena, na taj način utičući na pojavu različitih oboljenja kasnije u životu. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO), američki institut za medicinu (Institute of Medicine – IOM), evropska agencija za bezbjednost hrane (European Food Safety Agency – EFSA), kao i brojna stručna udruženja na nacionalnom i internacionalnom nivou dala su preporuke koje se odnose na ishranu prije i tokom trudnoće, kao i u periodu dojenja. 

Ključni nutrijenti tokom trudnoće 

U najvažnije minerale i vitamin spadaju: željezo, magnezijum, selen, cink, bakar, jod, DHA, vitamini C, D, A, E, B12, B6 i folna kiselina. 

Folna kiselina 

Trudnicama se preporučuje uzimanje prenatalnih vitamina kako bi se osigurala dovoljna količina vitamina i minerala koji su važni za pravilan rast i razvoj djeteta. Jedan od sastojaka tih pripravaka je folna kiselina. Folna kiselina je sintetizirani oblik vitamina B9 (još se naziva i folat), a osigurava pravilan razvoj ploda od začeća pa sve do kraja trudnoće. Zbog toga je jako važno pratiti i unositi dovoljnu količinu folne kiseline te na taj način smanjiti rizik za poremećaje razvoja ploda. 

Folna kiselina je vještački dobijen oblik vitamina B9 (folat). Sintetisana folna kiselina ima malo drugačiju strukturu od folata i minimalno se razlikuju u biološkom efektu na tijelo. Folati se prirodno nalaze u različitoj hrani kao što je špinat, kelj, brokula, avokado, citrusi, jaja i teleća džigerica. S druge strane, folna kiselina može se kupiti i u obliku tableta ili kapsula.  Zamislite je kao nadoknadu folata koja ima jednaku vrijednost i efikasnost, a jedina razlika je što je ona vještački stvorena. Obzirom da ljudski organizam ne može sam proizvesti folate, trebamo ih unijeti putem hrane. To je jedan od razloga zašto je zdrava i uravnotežena prehrana izuzetno važna – putem nje dobijamo sve vitamine i minerale koji su nam neophodni za život, a naše tijelo ih ne može samostalno sintetisati.

Folna kiselina je neophodna za pravilno funkcionisanje organizma jer učestvuje u proizvodnji genetskog materijala (DNK), popravci DNK i diobi ćelija. U kombinaciji s drugim vitaminima (B6 i B12) učestvuje u regulaciji koncentracije homocisteina u krvi što doprinosi zdravlju krvnih sudova i srca. Pomaže u sazrijevanju eritrocita (crvenih krvnih ćelija) te je veoma važna za prevenciju urođenih defekata kod djece.  Dijete od začeća pa sve do rođenja potrebne vitamine i minerale dobija preko posteljice. Upravo zbog toga majka treba osigurati dovoljnu količinu tih ključnih molekula za pravilan razvoj svih organskih sistema djeteta. Folna kiselina u trudnoći doprinosi pravilnom sazrijevanju neurološke cijevi te prevenira poremećaje u njezinom razvoju. Neurološka cijev je osnova iz koje se razvija centralni nervni sistem koji uključuje mozak i kičmenu moždinu. Razvijanje ovih struktura je vrlo važno i počinje u trećoj sedmici trudnoće. 

Ženama koje planiraju trudnoću savjetuju se da uzimaju prenatalne suplemenate prije začeća da bi se omogućio pravilan razvoj ploda i smanjio rizik za nastanak defekata. Folati se nalaze u raznovrsnoj hrani kao što je lisnato povrće, rotkvice, brokula, šparoge, avokado, grašak, papaja, banana i već prethodno navedeni izvori. 

Mogu li se dnevne potrebe za folatima zadovoljiti hranom? 

To se ne može sa sigurnošću zaključiti, osim ako osoba ne prati koliko tačno ima folata u određenim namirnicama i koliko je te hrane pojela. Tokom trudnoće se javljaju mučnine zbog čega je unos hrane često narušen, a samim time je i unos potrebnih vitamina smanjen. Iz tog razloga je poželjno uzimati folnu kiselinu kao suplement – na taj se način potrebe majčinog organizma i djeteta zasigurno zadovolje. Bitno je znati da se ne može unijeti previše folata koji se prirodno nalazi u hrani. S druge strane, nije preporučljivo uzimati više od 1 miligram folne kiseline dnevno, osim ako Vas nadležni ginekolog nije savjetovao drugačije.  Žena u reproduktivnoj dobi treba unositi 400 mikrograma folata dnevno. Ta se količina teže može unijeti hranom pa se zbog toga preporučuje uzimanje folne kiseline u dozi od 400 mikrograma. Zbog povećanih zahtijeva, trudnice bi trebale bi uzimati 600-800 mikrograma folne kiseline dnevno, a žene koje doje oko 500 mikrograma. Osobama koje imaju spinu bifidu ili se u njihovoj porodici javljalo to stanje, preporučeno je uzimati čak do 4000 mikrograma folne kiseline dnevno, ali tačnu dozu treba preporučiti ginekolog. Tijelo bolje apsorbuje folnu kiselinu (suplementi) nego što apsorbuje folate (prirodno se nalaze u hrani). 

Preporučuje se uzimanje folne kiseline na prazan želudac jer je onda njena bioraspoloživost 100%, a u slučaju uzimanja s hranom pada na 85%. Sve žene u reproduktivnoj dobi, a i one u menopauzi, trebale bi uzimati folnu kiselinu čak i ako ne planiraju trudnoću. Postoji više razloga za to, a jedan od njih je taj jer kontracepcijske metode mogu podbaciti ili se ne koristiti ispravno za vrijeme polnih odnosa, zbog čega neplanirane trudnoće nisu rijetkost. Razvojni defekti mogu se javiti vrlo rano u trudnoći, toliko rano da žena u tom trenutku ni ne zna da je trudna. U slučaju da osoba prekorači preporučenu dnevnu dozu, dolazi do povećane koncentracije folne kiseline u serumu. Toksičnost uzrokovana folnom kiselinom je rijetkost jer je ona rastvorljiva u vodi, ali bez obzira na to, uvijek se treba pridržavati uputstva ginekologa. Kod nekih ljudi, prekomjerne doze folne kiseline mogu uzrokovati kolorektalni karcinom, a kod osoba s nedostatkom vitamina B12 mogu prikriti anemiju. 

Neke studije su pokazale da visoke doze folne kiseline utiču negativno na imunološki sistem tako da smanjuju aktivnost imunoloških ćelija. Prekomjerne količine folne kiseline mogu prikriti niske koncentracije vitamina B12. To se događa jer ona ispravlja anemiju koju je uzrokovao nedostatak vitamina B12, ali ne pomaže pri drugim simptomima deficijencije tog vitamina. Niske koncentracije B12 uzrokuju oštećenje živaca i mogu voditi do trajnog oštećenja nervnog sistema. U nekim slučajevima visoke doze folne kiseline mogu čak i pogoršati simptome nedostatka B12.  Nedostatak folne kiseline može se različito prezentirati s obzirom na dob i stanje (npr. trudnoća). Svaki organski sistem može biti zahvaćen i pokazivati simptome. 

Anemija uzrokovana nedostatkom folata 

Naše tijelo ima zalihe folata za četiri mjeseca, što znači da svakodnevno moramo unositi dovoljne količine tog vitamina. Pošto se on koristi u sintezi DNK i eritrocita, njegov nedostatak se najbrže primijeti u obliku megaloblastne anemije. Ova anemija se može razviti zbog nekoliko razloga: nedovoljnog unosa folne kiseline, malapsorpcije kod bolesti gastrointestinalnog sistema, prekomjernog mokrenja, korištenja nekih lijekova (antikonvulziva, metotreksata) i povećane potrebe za folnom kiselinom (trudnoća, dojenje, karcinomi, srpasta anemija, razne infekcije). U tim slučajevima se trebate javiti svom ginekologu da bi se napravile potrebne laboratorijske analize  i na vrijeme prevenirala anemija s potrebnim suplementima ili liječila već postojeća.

Poremećaji razvoja nervnog sistema djece 

Za vrijeme trudnoće potreba za ovim vitaminom je povećana jer se trebaju snadbjeti dva organizma. Ako majka ne uzima dovoljno folata/folne kiseline, već od početka trudnoće povećava se rizik za nastanak poremećaja neuralne cijevi. Ti poremećaji se najčešće javljaju u obliku anencefalije ili spine bifide. Anencefalija je stanje kada se većina ili cijeli mozak i lobanja ne razviju tokom trudnoće. Većina takve djece umre prije ili ubrzo nakon rođenja. Sipina bifida je stanje koje zahvata kičmenu moždinu – ne dolazi do pravilnog zatvaranja spinalnog kanala, a to dovodi do izložene kičmene moždine. Kao rezultat, takva djeca često imaju poteškoće s nogama, a mogu biti zahvaćeni i drugi organski sistemi. 

Pravovremeno uzimanje folne kiseline smanjuje mogućnost nastanka oštećenja neuralne cijevi za 72%, koja se kod većine trudnica zatvara između 21. i 28. sedmice nakon začeća. Gotovo svi autoriteti se slažu da je univerzalna suplementacija folnom kiselinom, u cilju prevencije defekata neuralne cijevi, potrebna najmanje 4, a idealno najmanje 12 nedjelja prije koncepcije. Suplementacija se nastavlja tokom perioda organogeneze, u prvom trimestru ali i kasnije, kada je folna kiselina neophodna za pravilan rast i razvoj ploda, kao i za povećane potrebe majčinog organizma. U najvećem riziku od nastanka defekta neuralne cijevi su pacijentice koje već imaju dijete rođeno sa defektom neuralne cijevi (one ili partner), odnosno gdje anomalija postoji kod pacijentice ili partnera. Umjeren rizik postoji u situacijama gdje je pozitivna lična anamneza za druge folat-zavisne anomalije kod pacijentice ili partnera ili pozitivna porodična anamneza za defekte neuralne cijevi – gdje pacijentica ili partner imaju srodnike u drugom ili trećem koljenu sa defektom neuralne cijevi; kod primjene pojedinih lijekova koji snižavaju koncentraciju folata, djeluju direktno inhibitorno ili interreaguju sa metabolizmom – antiepileptika (u prvom redu valproat i karbamezepin, ali i fenitoin, fenobarbital), metformina, metotreksata, sulfasalazin-trimetoprima; gojazne žene i pacijentice sa preegzistirajućim dijabetesom tip I ili II; stanja gdje postoji gastrointestinalna malapsorpcija (celijačna bolest, inflamatorne bolesti crijeva, prethodne hiruruške intervencije, hronična bubrežna insuficijencija, insuficijencija jetre, alkoholizam i sl.). 

Dodatno, primjena folne kiseline povezana je sa smanjenim rizikom od nastanka tzv. „drugih“ folat-zavisnih – pojedinih kongenitalnih srčanih anomalija, anomalija urinarnog trakta i oro-facijalnim rascjepima. 

Povećan rizik za srčana oboljenja 

Folati uz vitamine B6 i B12kontroliraju koncentraciju homocisteina te sprječavaju njegovo povećanje. Hiperhomocisteinemija je povezana s povećanim rizikom za razvoj srčanih bolesti i srčanog udara. Istraživanja su pokazala da osobe koje uzimaju suplemente folne kiseline imaju smanjen rizik za nastanak srčanih bolesti, kao i za nastanak srčanog udara. Također, uzimanje folne kiseline pomaže pri regulaciji krvnog pritiska koji je poznati faktor rizika za nastanak srčanih oboljenja. 

Nuspojave oralnih suplemenata folne kiseline 

Svaka osoba je drugačija te može različito reagovati na folnu kiselinu. U rijetkim slučajevima mogu se javiti sljedeće nuspojave – mučnina (ako ste trudni vjerojatno su u pitanju prateće mučnine), gubitak apetita i nadutost. U slučaju da primijetite neke od tih nuspojava, obratite se svom ginekologu. 

U rijetkim slučajevima može doći do anafilaksije, ozbiljne alergijske reakcije. Simptomi anafilaksije nastaju odmah ili unutar dva sata od uzimanja alergena, a to su najčešće nagla pojava osipa, svrbež, otežano disanje, stezanje u prsima ili grlu, poteškoće s govorom i otok lica, usta, jezika ili grla. 

Kontraindikacije za uzimanje folne kiseline 

Većina odraslih i djece mogu bez posljedica uzimati folnu kiselinu. Ali, kao i kod mnogih lijekova, ne preporučuje se svakoj osobi. Kontrainidikacije za uzimanje folne kiseline su: alergijske reakcije na folnu kiselinu u prošlosti, niska koncentracija vitamina B12, karcinomi, hemodijaliza i stentovi na srcu. 

Moguće interakcije s drugim lijekovima 

Folna kiselina u nekim slučajevima može imati interakcije s lijekovima koji su propisani od strane ljekara. U slučaju da se folna kiselina uzima s antikonvulzivnim lijekovima, može doći do povećanja koncentracije lijeka u krvi što uzrokuje nuspojave, a željeno djelovanje je narušeno. Metotreksat i folna kiselina se ne preporučuju uzimati zajedno jer dolazi do smanjene aktivnosti metoreksata, a u kombinaciji s barbituratima također dolazi do istog efekta. Iz tog razloga je vrlo važno savjetovati se sa svojim ljekarom prije uzimanja folne kiseline da bi se nuspojave spriječile i izbjegle moguće interakcije s drugim lijekovima. 

Folat, folna kiselina i 5-metiltetrahidrofolat

Folna kiselina je oblik vitamina B9 koji je prirodno prisutan u lisnatom povrću i naše tijelo ga ne može proizvesti samo. Ima manju hemijsku stabilnost pa ga je teško unijeti u dovoljnim količinama samo hranom.

Folna kiselina, kao i folat, nije biološki aktivna. Tijelo je mora pretvoriti u probavno aktivni 5-metiltetrahidrofolat (MTHF) u višestepenom procesu, pri čemu važnu ulogu ima enzim 5,10-metilen tetrahidrofolat reduktaza (MTHFR). 

Međutim, budući da čak polovina žena ima smanjenu aktivnost enzima MTHFR, za njih je najpogodniji aktivni oblik folne kiseline Quatrefolic®, koji osigurava maksimalnu bioraspoloživost. 

Aktivna folna kiselina Quatrefolic® se nalazi u Novalac prenatalnim kapsulama, koje u 1 kapsuli udružuju sve ostale ključne nutrijente za vrijeme planiranja trudnoće te tokom trudnoće i dojenja.

Ovdje pogledajte video o značaju folne kiseline u trudnoći.

 

 

Planiranje trudnoće

Briga za novorođenče ne započinje tek onda kad se rodi, nego već puno ranije, prije njegovog začeća. Zdravlje i odgovarajući nutritivni status majke najvažniji su faktori za uspješan početak, tok i završetak trudnoće. Uravnotežena prehrana, primjerena tjelesna aktivnost i odgovarajuća okolina održavaju dobro zdravlje žene u reproduktivnom razdoblju.

Pročitaj članak

Trudnoća

Zdrava prehrana utječe na naše zdravlje i dobro opšte stanje u svim životnim razdobljima, naročito u trudnoći kada se odvija ubrzan prijenos hranjivih tvari iz tijela trudnice prema fetusu, koji ima prednost pri opskrbi svim potrebnim hranjivim tvarima. Za trudnicu je dakle izuzetno važno da svoju prehranu prilagodi povećanoj potrebi za hranjivim tvarima.

Pročitaj članak

Novalac prenatalne kapsule su dodatak prehrani. Dodatak prehrani nije zamjena za uravnoteženu prehranu.