Neplodnost: šta možemo učiniti sami?

Prema riječima stručnjaka na pojavu komplikacija u vezi s plodnošću u oko 50 posto slučajeva možemo uticati sami. Upoznajte se s najčešćim faktorima rizika od neplodnosti i njihovim razumijevanjem, a uvođenjem manjih promjena načina života obezbijedite najveću moguću vjerovatnoću neproblematičnog i brzog začeća.

Glavni faktori rizika od neplodnosti:

• dob
• prehrana
• fizička aktivnost i tjelesna težina
• stres
• loše navike

1. Dob para

Iako savremeni životni stil zahtijeva od nas mnogo prilagođavanja i odricanja, naš biološki sat ostaje nepromijenjen. Zbog toga je najvažniji faktor rizika od neplodnosti dob partnera u kojoj se odluče za potomstvo. 

Dob oba partnera je važna, ali dob ima veću ulogu kod nježnijeg spola jer se žene rađaju s određenom količinom jajnih ćelija čiji broj se tokom života neprestano smanjuje. Uticaj starenja na preostalu količinu jajnih ćelija može se jasno vidjeti na grafikonu.

Grafikon broja preostalih jajnih ćelija s obzirom na dob žene (po godinama). Sažeto prema 3. izvoru. 

Naučno je dokazano da su žene najplodnije u svojim dvadesetim godinama. Međutim, zbog prilagođavanja savremenom načinu života (razvoj lične karijere, traženje odgovarajućeg partnera, rješavanje stambenog problema, putovanja itd.) mlađi parovi sve češće odlažu planiranje porodice sve do dobi od oko 30 godina ili više.

2. Prehrana

Hrana je osnovni gradivni element svih ćelija našeg tijela, uključujući i spolne ćelije.  

Osim održavanja cjelokupnog općeg zdravlja konzumacija zdrave, raznovrsne i neprerađene hrane također ima pozitivan efekat na plodnost pojedinca. Studije otkrivaju da žene s najvišim „ocjenama“ plodnosti konzumiraju više bjelančevina biljnog porijekla nego bjelančevina životinjskog porijekla, koje mogu sadržavati ostatke hormona, razne antibiotike i druge štetne tvari. 

Što se tiče konzumacije ribe, nalazi istraživanja podijeljeni su jer jeftina riba i riblji proizvodi sadrže ostatke žive. Zbog sadržaja dugolančanih omega-3 masnih kiselina ipak se preporučuje konzumacija ribljih proizvoda provjerenog kvaliteta. 

Što se tiče masti, za optimalnu plodnost preporučuje se konzumacija nezasićenih masnih kiselina i izbjegavanje transmasnih kiselina. Rezultati istraživanja pokazuju da konzumacija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti povoljno utiče na plodnost žena u poređenju s mliječnim proizvodima s malim udjelom masti. 

Pored prehrane, medicina zasnovana na dokazima preporučuje ženama koje su u procesu pokušaja začeća upotrebu određenih vitamina i minerala, a naročito su važni:

• folna kiselina
• vitamin B₁₂
• vitamin D
• željezo  
• omega-3 masne kiseline (prije svega DHA)

Međutim, s gledišta muške neplodnosti istraživanja preporučuju mediteranski način prehrane, za koji je karakterističan unos plodova mora, peradi, integralnih žitarica te svježeg voća i povrća. Takva prehrana, istovremeno bogata ugljikohidratima, vlaknima, folatima i likopenom (snažan antioksidans koji paradajzu daje boju), jako utiče na poboljšanje kvaliteta sperme muškaraca.  

S druge strane, „nezdrava“ ili tzv. „zapadnjačka“ prehrana bogata crvenim i prerađenim mesom, krompirom, slatkišima i slatkim pićima smanjuje kvalitet sperme. Muškarcima se isto tako ne preporučuje prekomjerni unos bjelančevina i masti u odnosu na ugljikohidrate jer takav odnos štetno djeluje na plodnost. Transmasne kiseline također štete plodnosti muškaraca jer pogoršavaju kvalitet sperme, smanjuju funkciju testisa i uzrokuju sniženje nivoa testosterona u tijelu.

3. Tjelesna težina i fizička spremnost 

Preporučuje se održavanje normalne tjelesne težine i umjerena, ali nikako pretjerana fizička aktivnost.

Kao i u mnogim drugim vidovima života, u vezi s plodnošću preporučuje se održavanje ITM-a (indeksa tjelesne mase) u okviru trenutno važećih intervala. Riječ je o vrijednosti ITM-a = 18,5 na dnu intervala i vrijednosti ITM-a = 25 na vrhu intervala. Uza sve brži tempo života koji uzrokuje sve veće prilagođavanje na trend brze, kalorijama bogate ili tzv. „utješne (feel-good)“ prehrane, vrijednosti ITM-a za oba spola približavaju se ili čak prelaze gornju granicu preporučenog ITM-a. Posljedica toga je duže vrijeme do začeća kod žena te niži kvalitet i koncentracija sperme kod muškaraca. Vrijedno je napomenuti da postoje dokazi koji povezuju mušku gojaznost s pojavom erektilne disfunkcije.

O drugom spektru problema s tjelesnom težinom nema puno istraživanja zbog njegove manje učestalosti, ali naučnici i dalje vjeruju da su poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija) koji se manifestuju opasno niskim vrijednostima ITM-a vrlo štetni i ometaju proces začeća jer u takvim slučajevima tijelo preusmjerava vrlo ograničenu količinu raspoložive energije za vitalnije funkcije organizma nego što je razmnožavanje. 

Fizička aktivnost

Tjelesna težina pojedinca usko je povezana s njegovim navikama kretanja. Ženama i muškarcima savjetuje se redovna, ali ne previše intenzivna fizička aktivnost. Kod žena pretjerano vježbanje može poremetiti energetsku ravnotežu u tijelu u negativnom pravcu do te mjere da značajno utiče na reproduktivni sistem i uzrokuje menstrualne nepravilnosti. Međutim, muškarcima stručnjaci savjetuju izbjegavanje pretjerane vožnje biciklom jer vožnja biciklom duža od pet sati sedmično negativno utiče na ukupan broj spermija i njihovu pokretljivost.

Sa stajališta optimizacije plodnosti za oba spola preporučuje se redovna fizička aktivnost, najmanje tri puta sedmično po sat vremena.

4. Stres

Nepozvani gost kojeg možemo efikasno savladati.

U današnje vrijeme stres se nekako nametnuo kao neophodno zlo savremenog društva, pa je zbog toga savladavanje stresa od presudne važnosti u postizanju i održavanju visokog kvaliteta svakodnevnog života. Područje suočavanja s neplodnošću i njenog rješavanja znači eksponencijalno težu stresnu situaciju zbog:

• društvenih pritisaka 
• niza različitih testiranja
• dijagnosticiranja
• liječenja
• mogućih neuspjeha
• neispunjenih želja za vlastitom porodicom

Vrlo dobra preventivna mjera prije i tokom planiranja potomstva je razvoj i uvođenje odgovarajućih metoda savladavanja stresa (meditacija, tehnike opuštanja, pozitivno razmišljanje, fizička aktivnost) jer stres i depresija prema aktualnim studijama navodno smanjuju testosteronsku pulsaciju i remete funkciju spolnih žlijezda te time smanjuju proizvodnju sperme kod muškarca. Međutim, studije na ženama povezuju stresni način života s dužim periodom pokušaja zatrudnjenja do začeća u poređenju sa ženama koje doživljavaju manje stresa.

5. Mali poroci (loše navike) mogu imati ozbiljne posljedice: uticaj kofeina, duhana i alkohola 

Za plodnost nisu presudne samo hranljive tvari, u obzir se uzimaju i druge tvari koje unosimo u organizam (duhan, alkohol, kofein).

Kofein

U pogledu plodnosti kofein nije tako nevin kakvim ga smatramo jer studije pokazuju negativan uticaj unosa kofeina na plodnost žena. Veće količine kofeina, tj. preko 500 mg na dan, povezane su s vremenskim produženjem od skoro 10 mjeseci do trudnoće. Treba napomenuti da prosječna šoljica kafe sadrži oko 100 mg kofeina.

Pušenje  

Kod žena pušenje značajno utiče na hormonalnu ravnotežu u tijelu. Primjer teško pogođenog hormona je FSH (folikostimulirajući hormon); kod pušačica se njegova količina može smanjiti i do 30 posto. Istraživanja kod žena ustanovila su zavisnost između pušenja i smanjenja rezerve jajnika (broja i kvaliteta preostalih jajnih ćelija). Međutim, kod muškaraca koji puše analize sperme pokazale su da pušači imaju manji ukupan broj spermija, manju pokretljivost spermija i manju gustoću sperme u poređenju s nepušačima. 

Alkohol

Kao najpopularnija psihoaktivna supstanca i naizgled neizostavan dio večernjih druženja alkohol ima brojne negativne uticaje na plodnost. Kod muškaraca uzrokuje atrofiju (razgradnju tkiva) testisa, smanjuje libido i broj spermija. Kod žena se tačni mehanizmi uticaja alkohola na reproduktivni sistem ne razumiju u potpunosti, ali veza između konzumacije alkohola i slabije plodnosti dobro je utvrđena u zdravstvenim krugovima. Istraživanja pokazuju da čak i povremeno pijenje alkohola (1 jedinica dnevno) produžava vrijeme do začeća i smanjuje mogućnosti za rođenje zdravog djeteta. 

Ako izbjegavanje ili smanjenje faktora rizika ne dovede do uspješnog začeća, nemojte očajavati jer savremena medicina nudi brojne metode liječenja neplodnosti.  

 

Izvori: 

1. Sharma R, Biedenharn KR, Fedor JM, Agarwal A. Lifestyle factors and reproductive health: taking control of your fertility. Reprod Biol Endocrinol. 2013;11:66. Published 2013 Jul 16.
2. Liu K, Case A; REPRODUCTIVE ENDOCRINOLOGY AND INFERTILITY COMMITTEE. Advanced reproductive age and fertility. J Obstet Gynaecol Can. 2011 Nov;33(11):1165-1175.
3. Te Velde ER, Scheffer GJ, Dorland M, Broekmans FJ, Fauser BC. Developmental and endocrine aspects of normal ovarian aging. Mol Cell Endocrinol. 1998 Oct 25;145(1-2):67-73.
4. Gaskins AJ, Chavarro JE. Diet and fertility: a review. Am J Obstet Gynecol. 2018;218(4):379-389. 
5. Chiu YH, Chavarro JE, Souter I. Diet and female fertility: doctor, what should I eat? Fertil Steril. 2018 Sep;110(4):560-569.