Prehrana u trudnoći
Zdrava prehrana utječe na naše zdravlje i dobro raspoloženje u svim razdobljima života, a naročito u trudnoći, kada se odvija ubrzani prijenos hranjivih tvari iz tijela trudnice prema fetusu koji ima prednost pri opskrbi svim potrebnim nutrijentima. Za trudnicu je izuzetno važno da svoju prehranu prilagodi povećanoj potrebi za hranjivim tvarima.
Folna kiselina (folat)
Folna kiselina (folat) Folat je zajednički pojam za različite vitaminske spojeve s karakterom folne kiseline. Folna kiselina (pteroilmonoglutaminska kiselina ili PGA) najstabilniji je oblik vitamina s najvišim stepenom oksidacije koji se u više od 90% apsorbira. Kod povišene koncentracije u dodacima prehrani i lijekovima upotrebljava se isključivo u sintetičkom obliku. Od folne kiseline treba razlikovati folate. Moramo računati da je apsorpcija folata iz hrane samo 50-postotna. Količina folata u hrani izražava se kao ekvivalent folata; pri tome 1 μg ekvivalenta folata znači 1 μg folata iz hrane = 0,5 μg sintetičke folne kiseline (PGA).
Dobar je izvor folata većina voća (naranče, grožđe) i povrća (posebno paradajz, kupus, špinat, krastavci), piletina, riba, kruh i pecivo od integralnog brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, neke vrste sira, jaja i pšenične klice. Prehrana bogata folatom sadrži prosječno 300 µg dnevno unesenog folata, što barem približno zadovoljava dnevne potrebe odrasle žene. Kod neuravnotežene ili neredovne prehrane nemoguće je osigurati sve dnevne potrebe za folatom.
Danas su nesporno dokazane zaštitno-medicinske preporuke za farmakološko uzimanje dodataka prehrani u obliku folne kiseline za sprečavanje oštećenja neuralne cijevi. Žene koje žele zatrudnjeti ili bi mogle zatrudnjeti već bi četiri mjeseca prije trudnoće morale uzimati po 400 µg folne kiseline na dan u obliku dodatka prehrani i nastaviti s redovnom primjenom radi sprečavanja oštećenja neuralne cijevi u prvoj trećini trudnoće.
Potrebe za folnom kiselinom ponovo se povećavaju kod dojilja zbog izlučivanja folata s mlijekom (80 µg). Folat je u mlijeku naime vezan za bjelančevinu i u tom obliku vrlo dobro se apsorbira te zadovoljava potrebe novorođenčeta za folnom kiselinom. Ako se uzmu u obzir povećane potrebe kod dojilje koje mora osigurati njen metabolizam, preporučuje se dodatak od barem 200 µg folne kiseline u obliku dodatka prehrani.
Evropska agencija za sigurnu hranu (EFSA):
Uzimanje folne kiseline povisuje nivo folata kod trudnica. Niski nivo folata kod trudnica znači faktor rizika za oštećenje neuralne cijevi u razvoju fetusa.
Energija
Potrebe za energijom povećane su, a zasnivaju se na pretpostavci da trudnoća traje 250 dana od začeća. U tom vremenu trudnica će prosječno potrošiti 80.000 kcal. U prvom tromjesečju nema povećane potrebe za energijom i jednaka je kao kod odrasle žene. U drugom i trećem tromjesečju žena treba povećati energetski unos za dodatnih 300 kcal/dan. Preporučeni omjer glavnih hranjivih sastojaka jednak je preporukama za zdravu uravnoteženu prehranu u kojoj je 50–60% energetskih potreba zadovoljeno ugljikohidratima, 20–35% masnoćama i 10–20% bjelančevinama.
Ugljikohidrati
Prednost u prehrani dajemo složenim ugljikohidratima koji su bogati prehrambenim vlaknima (integralni kruh, tjestenina, neoljuštena riža, kaše…), pred jednostavnim ugljikohidratima (bijeli kruh, šećer, slatkiši…). Važan su izvor ugljikohidrata, vitamina i minerala svježe voće i povrće. Trudnica treba jesti prvoklasno voće i povrće bez ograničenja, u svježem i prokuhanom obliku. Da bi se osigurala dovoljna količina vitamina i minerala u uravnoteženoj dnevnoj prehrani trudnice, prehrana treba sadržavati barem 3 do 5 porcija povrća i 2 do 4 porcije voća ili, drugim riječima, 100–300 g povrća i isto toliko voća. Više od polovice te hrane mora biti sirova (salate).
Bjelančevine
U trudnoći se potrebe za bjelančevinama povećaju tek nakon četvrtog mjeseca (Tabela 2). Prehrana mora sadržavati 1 g bjelančevina/kg tjelesne težine na dan. Stoga dnevnoj prehrani treba dodati 15 do 20 g bjelančevina. Dovoljna količina bjelančevina potrebna je zbog povećanja majčinog tkiva i za nesmetan optimalan rast ploda. Unos bjelančevina neposredno utječe na težinu novorođenčeta.
Masti
U trudnoći se unos masti može povećati na 35% energetske vrijednosti. Važan je međutim i sastav masti.
U prehrani preporučujemo:
- 10% zasićenih masti (meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi),
- 10% jednostruko nezasićenih masti (repičino, maslinovo, suncokretovo, kukuruzno ulje) i
- 10–15% višestruko nezasićenih masti (morske ribe).
U miješanoj prehrani pojedemo previše zasićenih masti i premalo višestruko nezasićenih masti (omega-3 masti), koje su važne za razvoj mozga kod dojenčeta. Esencijalne masne kiseline (EPA – eikozapentaenska masna kiselina, DHA –dokozaheksaenska masna kiselina, AHA – arahidonska masna kiselina) imaju velik biološki značaj u prenatalnom razdoblju te za vrijeme trudnoće i dojenja. Omega-3 masne kiseline jesu esencijalne masne kiseline, što znači da se za njihov dovoljan unos moramo pobrinuti odgovarajućom prehranom. DHA i AHA esencijalni su sastojci strukturnih lipida mozga fetusa.
DHA se nalazi isključivo u morskoj ribi (omega-3 masti). Različit unos pojedinih masnih kiselina s prehranom odražava se u sastavu majčinog mlijeka. Za dovoljan unos omega-3 masti preporučuje se redovno jesti žitarice, orašasto voće, mahunarke, zeleno povrće i barem dvaput sedmično morsku hranu (losos, skuša).
Omega-3 masne kiseline DHA
DHA je glavna strukturna mast u ljudskom mozgu i očima, što znači da se približno 97% omega-3 masnih kiselina nalazi u mozgu i 93% svih omega-3 masnih kiselina u mrežnici. DHA je vrlo važna za razvoj mozga i očne mrežnice fetusa u trećem tromjesečju trudnoće i do 18. mjeseca života djeteta.
Prirodni su izvor prije svega ribe iz hladnih mora (losos, tuna, bakalar, srdele) te laneno sjeme i orašasto voće. Međutim, zbog brzog tempa života jedemo previše prerađene hrane, a premalo svježih namirnica i premalo ribe. Posljedica je smanjen unos omega-3 masnih kiselina. Za optimalan efekat trudnicama i dojiljama preporučuje se uzimanje najmanje 200 mg DHA na dan.
Evropska agencija za sigurnu hranu (EFSA):
Unos dokozaheksaenske kiseline (DHA) putem majke pomaže u normalnom razvoju:
- vida kod dojenčadi do 12. mjeseca života
- očiju kod fetusa i dojenčeta dojenog majčinim mlijekom
- mozga kod fetusa i dojenčeta dojenog majčinim mlijekom
Tabela 2: Prehrambene preporuke za trudnicu u poređenju s preporukama za odraslu ženu u generativnoj dobi (DACH, 2000.)
| Nutrijenti | Odrasla žena | Trudnoća nakon 4. mjeseca |
| Energija (kcal/dan) | 2300 | 2600 |
| Voda (ml) | 2270 | 2360 |
| Bjelančevine (g) | 86 | 98 |
| Kalcij (mg) | 800 | 1200 |
| Željezo (mg) | 15 | 30 |
| Folat (µg) | 400 | 600 |
| Vitamin B12 (µg) | 2,0 | 2,2 |
| Vitamin D (IE) | 400 | 400 |
| Jod (µg) | 200 | 220 |
Željezo
Željezo je mineral koji doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih ćelija i hemoglobina te funkcioniranju nekih enzima. Doprinosi normalnom transportu kisika u posteljicu i ćelije. Dovoljna opskrba željezom u trudnoći vrlo je važna. U trudnoći s jedne strane nema menstrualnog gubitka krvi. S druge strane za fetus je dodatno potrebno oko 300 mg, za posteljicu oko 50 mg i za povećani volumen majke oko 450 mg željeza. Tako je u trudnoći potreban ukupan prosječni unos od 30 mg željeza na dan, što se putem prehrane u pravilu ne može postići. Stoga nakon navršene 12. sedmice trudnoće (početak drugog tromjesečja) treba dodavati željezo u obliku dodataka prehrani u količini od 30 mg/dan. Premali unos željeza i folata povezan je s preranim rođenjem i zastojem razvoja ploda u maternici.
Evropska agencija za sigurnu hranu (EFSA):
Željezo doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih ćelija i hemoglobina.
